AKADEMIK BUROVIĆ JE SVIDIRAO ALBANCE: Od Kaplana Burovića učili su i uče ne samo obični ljudi, već i studenti, književnici, profesori universiteta, pa i akademici Albanije

Dr Abdi Baleta je danas jedan od najvećih albanskih intelektualaca, autor više knjiga, vlasnik nedeljnog lista RIMËKËMBJA (OBNOVA), nezavisan poslanik Albanskog parlamenta, eks-ambasador Albanije pri OUN, član eks-Partije rada i eks-komunista, aktuelno jedan od najekstremnih albanskih nacionalista i, kao takav, izjavljeni neprijatelj našeg akademika prof. dr Kaplana Burovića.

Iako ekstremno nacionalistički nastrojen, iako izjavljeni neprijatelj Akademika Burovića, on se više puta prononcirao i sa poštovanja dostojnom objektivnošću u vezi mnogih problema između Albanaca i Akademika Burovića, posebno između albanskog književnika Ismaila Kadare (koji se od nekih smatra za „genija“ albanske književnosti!) i našeg jugoslovenskog (srpsko-crnogorskog!) književnika Kaplan Burović, među Albancima poznat pseudonimom Kapllan Resuli. Doktor Baleta je autor više članaka o Akademiku Buroviću i njegovom stvaranju, koje je objavio u njegovom listu, pa su mu ih zatim drugi preneli preko svojih sajtova na internetu.

Konkretno:

Kad je Akademik Burović izjavio da je Ismail Kadare špijun i provokator u službi albanske tajne političke policije SIGURIMI, svi su se Albanci digli protiv njega da mu, u odbrani Kadarea, iskopaju oči. A kad je zamjenik ministra Unutrašnjih poslova Albanije i šef SIGURIMIA Zylyftar Ramizi zvanično izjavio preko štampe i televizije da je istina ono što je rekao za Kadarea Akademik Burović, jer je stvarno Kadare bio njihov špijun i provokator, koji im je raportirao o svemu sa pseudonimom GENERAL, tada su svi Albanci mukom zamukli. Samo se Doktor Baleta osmjeli da preko štampe izjavi: « Sa žaljenjem konstatiram da sve što nam je rekao Kapllan Resuli vremenom nam izlazi i pokazuje se sasvim istinito ».

Kad se Kadare, preko lista ALBANIA, Tirana 01.XII.1996. godine, obrušio na Akademika Burovića njegovim lažima i klevetama, falsifikatima, odmah poslije nedelju dana, upravo 10.XII.1996, preko svog lista RIMËKËMBJA, Doktor Baleta piše:

 

„Kadarea smo videli više puta kako se srozao na pozicije malog čovjeka i slabića u njegovim polemikama sa drugim kolegama umjetnosti i književnosti, što jako kontrastira sa njegovim književnim talentom, sa njegovim političkim ambicijama i sa slavom, koju je dobio za zasluge koje su mu drugi dali i osigurali. I pored toga nismo ni pomislili da će on ovu njegovu slabost ispoliti i ovaj put, kad je u Albaniju stigao okićen vijencem njegovog učlanjenja u jednoj francuskoj akademiji, kad se za njega priredi jedan poseban doček od načelnika države, kao za jednog načelnika države, u salama gdje se obično prave aktivnosti za načelnike država i vlada. Upravo ovaj put njemu nije priličilo i nije imao nikakvu korist što je ponovio njegovu skoro patološku osvetu protiv Kapllana Resuli… umjesto da izbjegne odgovor na to sasvim provokativno pitanje, koje je imalo za cilj da izazove razmiricu, a koje mu je postavio Ylli Rakipi, glavni i odgovorni urednik lista ALBANIA. Kadare učini dvostruku grešku: ne spominje ni najmanje Lubonju (za koga mu rekoše da piše knjigu protiv njega!), već ponavlja njegova stara klevetanja protiv Kapllana Resuli. Nezavisno od grehova koje moguće ima Resuli, od onih koje spominje Kadare, na dan trijumfa Kadarea ovaj nije trebao da čini napade prema jednom drugom književniku, koji je realno preživio takve životne drame i traume, da Kadare ni sa njegovom bujnom imaginacijom još nije to prišio kojoj literarnoj ličnosti…i ovaj put pesnica Kadarea odlete daleko, kod Kapllana Resuli.“

 

U članku Kadare dhe fryma e ligësisë (= Kadare i duh zlobnosti), list RIMËKËMBJA, Tirana 11.06.2001. Doktor Baleta nastavlja:

 

«Ndue Malaj bi učinio dobro kad bi pročitao knjigu Kaplana Resuli LAŽI KADAREA NE MIJENJAJU ISTINU, Ženeva 1997. Ako Ndue Malaj uspije da dokaže da nema što istinitog u ovim optužujućim problemima, koje nam pretstavlja Resuli, mene će mnogo obradovati. Ali čitanje ove knjige pomoći će svakome da vidi koliko maleno postaje « veličanstvo » « genija albanske književnosti » Ismaila Kadare, kad on čini meskinski niske polemike sa onima koji mu ne pjevaju himne… u mnogim sudarima misli Resuli je savladao Kadarea (u originalu: „Resuli e ka mposhtur Kadarenë“). Interesantan je paragraf gdje Resuli obara misao Kadarea da je Kaplan izašao iz albanskog jezika i albanske kulture. Evo kako piše jedan « adoptirani sin » kulture u albanskom jeziku, Jugosloven Kapllan Resuli: « U vezi mog « izlaska » iz albanskog jezika treba da imamo pred oči ovo: Ja nisam ni prvi ni posljednji koji je pisao na drugim jezicima, sem svog maternjeg. Na srpskom jeziku je pisao i dr Petar Bogdan, Miđeni, Esat Mekuli; makedonski je pisao Sterjo Spasev; turski je pisao Kasem Trebeshina; turski, persiski, pa i grčki, pisao je i Naim Frasheri (nacionalni pjesnik Albanaca!-SK); njegov brat Sami Frasheri više je poznat kao turski pisac, negoli kao albanski; Pashko Vasa je počeo da piše italijanski, nastavio je francuski i turski i na albanski jezik imamo od njega samo jednu kratku poemu. Italijanski je pisao i Gjergj Fishta, štoviše njegovu najljepšu pjesmu napisao je na srpskom jeziku. A ovako i mnoge druge ličnosti i književnici albanski, ostavljajući po strani nacionalnog heroja Albanaca Skenderbega, koji je na srpskom jeziku održavao i njegovu administraciju, dok na albanski jezik nikada nije napisao ni jednu jedinu riječ. Da možda nisu izašli iz albanskog jezika i ove ličnosti, i ovi albanski književnici?! » Kapllan Resuli, faktički, ušao je u kulturi i jeziku albanskom da učini ono što je Kadare izrazio kao svoju najveću želju sa riječima koje je rekao u listu « Drita » za grčku kulturu i za panbalkanizaciju… T e š k a  j e  s f i d a, u prvom redu za « genija albanske književnosti » Ismaila Kadare, kad Resuli piše: « Neosporna je činjenica da albanski književnici dan-danas niti su napisali i niti su sposobni da napišu jedan roman kao moj roman IZDAJA. Trebaće decenije (da ne kažem vjekovi!) da oni postignu onaj društveno-ideološki razvoj, te da pretstave stvarnost Albanije na taj način kako sam to ja pretstavio stvarnost Jugoslavije u mom romanu ». Zaista, kako se nije usudio Kadare ni da obori ovu sfidu Kaplana Resuli, već i pošto je pobjegao u Francusku nastavio je da spekulira sa fantaziranom stvarnošću Osmanske imperije i da maskira svoju mržnju protiv muslimana… Zašto Kadare ne učini kao Kaplan Resuli u njegovom romanu IZDAJA?… Kapllan Resuli treba da se poštuje i kao internacionalista...»

 

U vezi knjige Akademika Burovića PRAVO LICE ISMAILA KADARE, objavljena u Ženevi na albanskom jeziku 1992, a na spskom i francuskom jeziku 2001, Doktor Baleta, u listu RIMËKËMBJA, Tirana 02.12.-2003, piše:

„Kadare zabija nos u politiku. Utisak koji su stvorili i učinili poznatim javno afirmirani književnici i poštovani albanski naučnici Arshi Pipa, Kaplan Resuli, Bilal Xhaferri, Injac Zamputi, Luan Myftiu i dr., i dr., pa i strani… »

Znači, za njega je Akademik Burović „afirmirani književnik i poštovani albanski naučnik“. Stavlja ga na drugo mjesto, iza Albanca Arshi Pipa, jer moguće ne zna da se protiv Kadarea naš Burović digao mnogo godina prije Arshi Pipe, još 1966. godine, i to oči u oči sa njim, na Aprilskom plenumu Saveza književnika Albanije, a ne kao Arshi Pipa, iz inostranstva, pod zaštitom američkih bajoneta i raketa, pa i pošto je oboren sa vlasti Enver Hodža, duhovni inspirator, mecena i zaštitnik, bodigard Ismaila Kadare. Pošto je proglašena «demokratija».

Ovo i jeste posebna karakteristika sudara između Akademika Burovića i Ismaila Kadare. Sve što je imao protiv njega Akademik Burović mu je rekao u brk, oči u oči, tu – u Kadareovoj Tirani, gdje je Kadare imao uz sebe vlasti, a Akademik Burović nikoga, ni ženu i djecu svoju. Ali je zato imao sa sobom istinu i tvrdu vjeru da je istina sa njim i da će ona kad-tad izbiti na vidjelo i pobjediti.

No, to nije tako važno. Važno je da ovi Albanci, i sa neprijateljskih pozicija prema Akademiku Buroviću, priznaju da ih je on svidirao, priznaju da je on ušao u kulturi i jeziku albanskom da učini ono što je Kadare izrazio kao svoju najveću želju sa riječima (ali što i dan-danas nije uspio da realizira!). Važno je da je Akademik Burović savladao njihovog Kadarea ne samo kao književnik i publicista, već i kao naučnik, mudrac i polemičar, pa da je – preko svega – i afirmirani književnik i poštovan albanski naučnik.

Da ne zaboravimo: Akademik Burović je i na čelo borbe albanskog naroda za slobodu i demokratiju. On se borio i bori se kao niko od njih. Kao niko od njih !

Da je Akademik Burović svidirao Albance, naučnike i akademike njihove, rekli su i drugi Albanci, pa i preko interneta. Koliko za primjer vidite sajt ALBANEWS: www.-lisrserv.-buffalo.edu.

Naglašavamo da akademik prof. dr Kaplan Burović nije svidirao Albance samo pošto je prebjegao iz Albanije u Švajcarsku. On ih je svidirao svakako još iz Jugoslavije i, posebno, iz Albanije, čim je tamo stigao kao politički emigrant. Svidirao ih je u njegovim svakodnevnim razgovorima sa njima, po skupovima, plenumima, pa i na Drugom kongresu Saveza književnika Albanije, na koji je pozvan pred samo hapšenje. Svidirao ih je ne samo svojim publicističkim, književnim i naučnim stvaranjem, već i njegovim držanjem, stavovima od heroja i superheroja, pa i njihovim jezikom, albanskim, koji je počeo da uči u Beogradu, u 20-toj godini života, i savladao ga bolje i od samog Kadarea, kojemu je to maternji jezik i sisao ga sa majčinim mljijekom, učio ga od prvog razreda i studirao ga sred Tirane. Albanci su i preko štampe priznali (Idriz Zeqiraj), opet sa neprijateljskih pozicija prema Akademiku Buroviću, da su od njega učili i uče ne samo obični ljudi, već i studenti, književnici, profesori universiteta, pa i akademici Albanije.

Svidiranje koje je učinio akademik prof. dr Kaplan Burović Albancima (i ne samo Albancima!) svedoči nam o njegovom posebno širokom horizontu znanja, o posebnoj snazi njegovog pera i, naročito, o posebnoj smjelosti, kojom se usudio da demostrira ta njegova znanja. Njegovo herojstvo i samopožrtvovanje bez presedana, permanentno u službi istine, zavidjeli su mu i oni koji su zvanično proglašeni za Narodne heroje ne samo u Albaniji, već i u Jugoslaviji. Nisu ga slučajno još u zatvorskoj ćeliji nazvali Mandeljom Albanije, pa i Balkana, i Evrope.

Svetlana KAPETANOVIĆ